Vatrogasci u Tijelovskoj procesiji

3 minuta/e za čitanje

U lipnju 2019. godine, Tijelovska procesija je u Belišću izišla van župnog dvorišta, a vjernici su s Presvetim u pokaznici prvi put prošli ulicama grada. Čak i prošle godine, kada smo bili u počecima pandemije koronavirusa, nije se odustalo od javnog očitovanja vjere u trajnu prisutnost Krista pod prilikama posvećenog kruha. Ove je godine, u četvrtak 3. lipnja, Tijelovska procesija u Belišću krenula nakon jutarnje mise i obuhvatila je tri postaje – kod zgrade gradske uprave, u Parku hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata, te u župnom dvorištu. Četvrta postaja, koja je inače bila na središnjem belišćanskom Trgu Ante Starčevića, ove je godine izostavljena zbog radova koji se ondje odvijaju, no i to je bilo, kako je rekao župnik fra Branko Janjić, u skladu s liturgijom.

Isus prolazi našom svakodnevicom, našim ulicama, bile one čiste ili prljave, kao i našim životom. On nije samo u četiri zida crkve, rekao je župnik, podsjećajući i da je Isus svoje prvo čudo učinio na svadbi u Kani, dakle u javnosti.

Ispred Tijelovske procesije po tradiciji hodaju djevojčice koje put posipaju ružinim laticama, prije nego onuda prođe svećenik, noseći Presveti Oltarski Sakrament. I ove su godine baldahin (nebo) nad Presvetim nosili belišćanski vatrogasci, a za njima su pjevajući i moleći išle sve generacije vjernika. Treba reći i da je svaku od tri sjenice uredila po jedna grupa vjernika iz Belišća, Bistrinaca i Kitišanaca.

Također nešto kasnije Tijelovsku procesiju u Veliškovcima je predvodio župnik Vjekoslav Lulić   hodajući svojim pukom ulicom Kralja Tomislava gdje su bile postavljene tri sjenice koju su svaku po  jednu ukrasili vjernici Veliškovaca, Gata i Tiborjanaca. Ujedno učešće u procesiji i noseći baldahin imali su zajednički vatrogasci DVD-a Veliškovaca, Gata i Tiborjanaca.

Podsjetimo, od 2001. godine, Tijelovo je u Hrvatskoj državni blagdan i neradni dan. Slavi se deveti četvrtak nakon Uskrsa, odnosno četvrtak nakon Presvetoga Trojstva. Na Tijelovo ili Brašančevo liturgijski se časti otajstvo Presvetoga Oltarskoga Sakramenta. Krist je svoje Tijelo i svoju Krv, pod prilikama Kruha i Vina, ostavio vjernicima na Posljednjoj večeri, ali s obzirom da na Veliki četvrtak započinje Muka Kristova i u tom smislu obuhvaća i neka druga otajstva koja se uprisutnjuju u istom slavlju, Crkva je s vremenom odredila da se tom Otajstvu posveti poseban blagdan. Razvoj ove svetkovine kreće od 8. stoljeća, službenu potvrdu dobiva u 13. stoljeću, a na cijelo zapadno kršćanstvo svetkovanje se proširuje u 14. stoljeću. Tijelovska procesija započinje nakon mise, tako što svećenik, u bijelom plaštu, najprije stavi Sakrament u pokaznicu, ogradi ga zaogrnut velumom (posebnim ukrašenim platnom), uzme monstrancu (pokaznicu, odnosno liturgijski predmet u koji se stavlja i svečano štuje hostija), te krene prema narodu pod baldahinom. Procesija zatim pjevajući euharistijske ili druge pjesme ide prema svakoj od postaja, kod kojih slijedi prigodna Služba riječi.

 

 

Učitavanje Facebook komentara...

Napišite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.